You are here

SELO BROD – SVET U MALOM

Kada bude otvorio stranice knjige Srećka Stankovića „ Brod i Brođani ( kod Crne Trave ) u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu“, čitalac će moći da učini samo jedno – da ispusti uzdah oduševljenja i divljenja. Jer u pitanju je jedno delo, kakvim bi mogli da se pohvale čitave institucije, čitavi naučni timovi – jedna studiozno pripremljena, dobro napisana, i sa ljubavlju, pažnjom i velikim osećanjem savesti i duga prema precima i potomcima, realizovana knjiga.

Tema knjige, koju sa zadovoljstvom objavljuje Izdavačko preduzeće „Prosveta“, je učešće stanovnika sela Brod i Vlasinskog kraja u balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, tim herojskim borbama za nacionalni opstanak i očuvanje nacionalnog identiteta. Prikupljajući podatke, dokumenta, fotografije, pripremajući ilustracije, mape, autor je napravio još jedan korak, istoriju sela i njegovih žitelja uklopio je u istoriju čitavog kraja, ali i u istoriju države Srbije.

Tekst knjige, ma koliko dokumentaran, veoma je živ, višeslojan, a u nekim trenucima može da se čita i kao dopuna svih onih saznanja koje smo dobijali kroz druge, mnogo poznatije autore i knjige. Podvig majora Vojina Tankosića, koji je, osetivši trenutak, pre naređenja vojne komande pokrenuo čitav jedan rat, herojstvo Vojvode Vuka i njegovih boraca, pa i samo pominjanje Gavrila Principa, daje knjizi Srećka Stankovića kvalitet odlično napisane, istoriografski utemeljene, pa i veoma zanimljive knjige.

“Braneći svoju zemlju i svoj nacionalni opstanak, srpski narod se herojski borio u balkanskim i Prvom svetskom ratu u periodu od 1912.-1918. godine. U strahovitim borbama za slobodu, ratnici iz sela Brod i ostalih mesta sa Vlasinske visoravni hrabro su se borili i ginuli, njihovi grobovi ostali su na bojištima na teritoriji Srbije, u tuđini i u zarobljeničkim logorima, često nezabeleženog imena, pa i od svojih najbližih vremenom zaboravljeni. Posle Drugog svetskog rata malo se pričalo o nestalim i preživelim iz ovih ratova, pa sam zbog toga pokušao da ih otrgnem od zaborava. Ako sam bar malo u tome uspeo, biću zadovoljan, jer sam ispunio jednu dužnost prema ratnicima i civilnim žrtvama iz sela Brod,” naveo je autor Srećko Stanković.

Pišući i pripremajući obe knjige, autor se bukvalno borio sa neumitnošću vremena, jer su (kako mi je jednom prilikom rekao) mnogi sagovornici, njegovi zemljaci, sa kojima je razgovarao, prikupljajući podatke, u međuvremenu umrli, ostavljajući još mnoga kazivanja u sebi neiskazana, još mnoge uspomene zauvek zapretane u njihovim mislima i snovima. Knjiga Srećka Stankovića, može to slobodno da se kaže, pred nama otvara čitav jedan novi svet – svet koji postoji, ali za koga, za onaj njegov pravi lik, čak ni mnogi njegovi žitelji i njihovi potomci nisu znali da postoji. Selo Brod prostire se na skoro 25 kvadratnih kilometara i za njegove stanovnike može da bude svet – njima sasvim dovoljan. Možda će knjiga Srećka Stankovića biti povod da se mnogi Brođani ponovo sete svoga zavičaja, da u njega češće dolaze, da obilaze ne samo grobove i predele života svojih predaka.

                                                                                                                              Dragan Milenković, direktor IP „Prosveta“