You are here

NA RUBU AMBISA

Agencija za privatizaciju do 31. maja nije objavila poziv za privatizaciju Izdavačkog preduzeća „Prosveta“, mada je „Prosveta“ bila u grupi preduzeća spremnih za to, i pripremila na vreme svu traženu dokumentaciju, koju je predala u roku. Ovakva situacija znači konačan udarac za sudbinu „Prosvete“, izdavačkog preduzeća koje je skoro uništeno prethodnom neuspelom privatizacijom 2009. godine, a koju su samo njeni radnici, kontinuiranim štrajkom, tada spasli od potpune propasti.

Kao navodna smetnja objavi oglasa u Agenciji za privatizaciju označene su nekretnine, koje bi mogle da budu predmet restitucije, što je, kako u „Prosveti“ veruju, problem koji je mogao biti rešen tokom procedure privatizacije. Posebno iznenađuje činjenica da se ovaj „problem“ pojavio bukvalno pre nekoliko dana, 26. maja, pred zaključenje oglasa za privatizaciju preduzeća u Srbiji.

Kako su ranije mediji objavljivali, „Prosveta“ je bila u grupi od četrdeset preduzeća u restrukturiranju, koje je država, objavljivanjem privatizacije, trebalo da zaštiti od blokade računa 31. maja i tako spase od navale poverilaca. „Prosveta“ trenutno duguje preko 160 miliona dinara, a među poveriocima je najveći potražilac država Srbija. U slučaju objavljene privatizacije, najveći deo duga mogao je da bude otpisan, a eventualni kupac trebalo bi da isplati dugove od pedesetak miliona dinara privatnim preduzećima i potražiocima.

Radnici i rukovodstvo „Prosvete“sa zaprepašćenjem su dočekali vest o tome da će njihovo preduzeće biti izuzeto od grupe zaštićenih, baš zbog toga što je ranijom privatizacijom ovo nekada gigantsko izdavačko preduzeće bilo dovedeno na rub propasti, a tadašnja privatizacija označena kao „sumnjiva“ od strane Evropske unije.

Iz sedišta „Prosvete“ u Knez Mihailovoj 12 odmah je upućen apel premijeru Aleksandru Vučiću, ministru privrede Željku Sertiću, ministru kulture Ivanu Tasovcu i drugima, da se „Prosveta“ sačuva od potpune propasti.

Samo nekoliko dana pre ove vesti „Prosveta“ je zadobila još jedan udarac oduzimanjem knjižare na Terazijama „Danilo Kiš“, koja, zbog zakona o restituciji, treba da bude vraćena prethodnom vlasniku. „Prosveta“ je jedno od retkih firmi u restrukturiranju koje ne dobija dotacije niti pomoć od države, izmiruje sva redovna davanja za poreze i komunalije i isplaćuje ( minimalne ) plate za svoja 22 radnika.

Tako „Prosveti“ ostaju samo dve knjižare: „Geca Kon“ u Knez Mihailovoj i „Libero Markoni“ na Vračaru. Zatvaranjem knjižare „Danilo Kiš“ na Terazijama „Prosveta“ će ostati bez trećine svojih ionako malih prihoda, što će je, i bez blokade računa, koja sigurno predstoji,  dovesti bukvalno na ivicu ambisa.

Jedan od najvećih izdavača na Balkanu „Prosveta“ je prošlog decembra obeležila 70-godišnjicu postojanja, ponosna na stotine poznatih autora i urednika, među kojima da pomenemo Ivu Andrića, Branka Ćopića, Antonija Isakovića, Milorada Pavića, Svetlanu Velmar-Janković i mnoge druge. Za sedamdeset godina postojanja „Prosveta“ je izdala preko 30 000 naslova, a veliki deo njih činili su i čine osnovu istorije srpske kulture i obrazovanja.    

 „Prosveta“ je poslednjih godina obnovila svoju izdavačku delatnost i na prošlom beogradskom Sajmu knjiga se pojavila sa četrdesetak značajnih knjiga, među kojima su bili do sada javnosti potpuno nepoznati „Eseji o srpskim piscima“ Ive Andrića, knjiga „Nova ruska reč Putin“, najbolja dečija knjiga 2014. „Dan od leta“ Zorice Bajin Đukanović,  kao još nekoliko značajnih istoriografskih knjiga.