You are here

"PROSVETA" - TRADICIJA DUGA 75 GODINA

Izdavačko preduzeće «Prosveta»  je u subotu, 14. decembra 2019. obeležilo 75-godišnjicu postojanja, u znak sećanja na dan kada je 1944. godine u prostorijama u Čika Ljubinoj 1, osnovano preduzeće koje će se baviti izdavaštvom i drugim stvaralaštvom iz oblasti kulture. Prva knjiga koju je u decembru 1944. objavila „Prosveta“ bila je roman sa ratnom tematikom (Drugi svetski rat je još trajao) sovjetskog autora Vasilija Grosmana „Narod je besmrtan“. Na svoju 70. godišnjicu 2014. „Prosveta“  je objavila reprint ove knjige i svečano je izložila na Sajmu knjiga u Beogradu.

Već prvih dana u «Prosveti» su bila okupljena značajna književna imena, kao što su Desanka Maksimović, Gvido Tartalja, Branko Ćopić, Čedomir Minderović, Mira Alečković, i mnoga druga. Odmah posle osnivanja, u proleće 1945. «Prosveta»  je objavila prva izdanja romana Ive Andrića „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Gospođica“, zahvaljujući kojima je Andrić 1961. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Naš jedini nobelovac Ivo Andrić bio je i prvi predsednik Upravnog odbora „Prosvete“. 

Prve knjige u «Prosveti» su objavili i mnogi drugi značajni književnici tadašnje Jugoslavije, a mnogi od njih rukovodili su «Prosvetom», kao direktori ili predsednici njenog Upravnog odbora. Direktori su bili: Čedomir Minderović, Antonije Isaković, Vidosav Stevanović, Čedomir Mirković, Mirko Miloradović, Milisav Savić i drugi. Upravnim odborom su, između ostalih, predsedavali Ivo Andrić, Eli Finci, Dragoslav Mihailović... 

«Prosveta» je u decenijama svog postojanja odgajila i oformila veliki broj autora, koji su poneli slavu srpske i jugoslovenske književnosti - da pomenemo samo Slobodana Selenića, Milorada Pavića, Danila Kiša, Pavla Ugrinova, Miodraga Bulatovića... Uredništvo je bilo zastupljeno sa desetinama poznatih književnih imena, pisaca, prevodilaca, esejista (Miodrag Pavlović, Milorad Pavić, Brana Petrović, Petar Džadžić, Milan Komnenić, Stevan Raičković, Milisav Savić, Svetlana Velmar-Janković i mnogi drugi). 

 «Prosveta» je bila najuspešnije izdavačko preduzeće u Jugoslaviji do početka devedesetih, uz bogatu izdavačku produkciju, koja je tokom nekoliko godina iznosila čak 365 knjiga godišnje - svakog dana po jedna knjiga. Mnoge „Prosvetine“ knjige, poput „Hazarskog rečnika“ Milorada Pavića, postale su svetski hitovi i bile prevođene na mnogobrojne jezike. Procenjuje se da je IP «Prosveta» za vreme svog postojanja objavila preko 20.000 knjiga i publikacija, enciklopedija, rečnika, priručnika, sabranih dela značajnih književnika. Samo izdanje kao što je Mala enciklopedija Prosvete bilo bi dovoljno da svojim sadržajem, tiražom i popularnošću jednu izdavačku kuće uvede u istoriju srpskog izdavaštva. Sa izdavačkim opusom knjižara Gece Kona iz 1901. godine, čiju tradiciju IP «Prosveta» baštini, broj izdatih naslova bliži se broju od 30 000. Povodom godišnjice, u izlogu knjižare "Geca Kon" u Knez Mihailovoj 12, izložene su knjige izdavane tokom prethodnih decenija u čuvenim "Prosvetinim edicijama, kao i delovi iz zaostavštine Gece Kona, koji se čuvaju u knjižari.

O „Prosveti” se sve zna, i o Geci Konu i njegovim „Karijatidama”, i o novom poratnom početku, i o Andrićevim romanima, i o celokupnim Vukovim spisima, i o enciklopedistici pod njenim okriljem, i o slavnim njenim urednicima, od kojih neke s razlogom uzimamo za klasike moderne srpske književnosti, i o časopisu „Književnost”. Biblioteka „Karijatide“ je najstarija „Prosvetina“ biblioteka, sa tradicijom od preko 60 godina, a „Prosveta“ ju je preuzela od svog prethodnika Gece Kona. Tu su i biblioteka naučne fantastike „Kentaur“, «Plejade», «Svetionik», „Erotikon“...  Jedna od svima najdražih je i biblioteka «Veliki romani», u okviru koje je „Prosveta“ sistematski objavljivala dela najpoznatijih i najvećih svetskih i domaćih pisaca. Otuda dela iz ove kolekcije predstavljaju najznačajnija umetnička ostvarenja. Biblioteke «Kadok» i «Plava ptica» su se trudile da najmlađima i onim malo starijima predstave neka od najznačajnijih imena svetske i domaće dečije i omladinske književnosti. 

IP „Prosveta“ je 2009. godine privatizovana, za kratko vreme rasprodat je najveći deo njene imovine, ali je privatizacija proglašena „sumnjivom“, raskinuta je već posle godinu dana  i ponovo vraćena državi. Sedište „Prosvete“ je sada u Knez Mihailovoj ulici br. 12, centralnoj beogradskoj ulici, u kojoj je i njena knjižara „Geca Kon“, najstarija knjižara u Srbiji, proglašena za značajno kulturno dobro države Srbije.

Tokom poslednjih nekoliko godina IP «Prosveta» je obnovila izdavačku delatnost, zamrlu u vreme privatizacije, pa sada ponovo lagano zauzima svoje mesto među izdavačima u Srbiji. Od 2014. godine pa do danas izdato je nekoliko značajnih knjiga, koje su veoma aktuelne. Kao najstarije i najuspešnije izdavačko preduzeće na Balkanu, nosilac tradicije jednog od najstarijih srpskih izdavača Gece Kona, kao i zbog novih izdavačkih i razvojnih programa, IP „Prosveta“ zaslužuje da opstane. Doprinos «Prosvete»  kulturi srpskog naroda, pa tako i evropskoj kulturi, jednostavno,  nije merljiv.